O prisilnoj likvidaciji

Postupak prisilne likvidacije kreditnih institucija propisan je Zakonom o prisilnoj likvidaciji (NN 146/20). Sukladno Zakonu, Hrvatska agencija za osiguranje depozita izvršava ovlasti nadzornog likvidacijskog tijela kojom nadzire likvidatore i pomaže im u vođenju poslova, prati tijek postupka prisilne likvidacije i namirenje vjerovnika, pregledava poslove knjige i poslovnu dokumentaciju. 

U okviru svog djelokruga Agencija osobito: usvaja početnu bilancu kreditne institucije i daje suglasnost na Plan prisilne likvidacije kojeg predlaže likvidator, razmatra izvješća likvidatora o tijeku likvidacijskog postupka i ostvarenju plana prisilne likvidacije, daje odobrenje na predračun troškova likvidacijskog postupka, daje mišljenje sudu o unovčenju imovine kreditne institucije u likvidaciji, te daje suglasnost likvidatorima za pravne radnje koje su od posebne važnosti za postupak prisilne likvidacije.

Agencija predlaže sudu likvidatora sa liste likvidatora koju ista utvrđuje, ali i njegovo razrješenje sukladno Zakonu.

Nadalje, Agencija može financirati poduzimanje pravnih radnji sa svrhom prodaje ili prijenosa imovine, prava i obveza kreditne institucije u postupku prisilne likvidacije u cijelosti ili djelomično, odobrene u planu prisilne likvidacije, uz uvjet da je trošak navedenih pravnih radnji manji od gubitaka koje bi fond osiguranja depozita pretrpio u postupku prisilne likvidacije bez poduzimanja navedenih pravnih radnji.

Ciljevi prisline likvidacije

Cilj je kontrolirani izlazak kreditne institucije s tržišta uz smanjenje rizika i prelijevanja negativnih učinaka propasti kreditne institucije na ostatak financijskog tržišta te očuvanja financijske stabilnosti u Republici Hrvatskoj. Također, cilj je  očuvanje vrijednosti financijske imovine kreditne institucije koja je propala, povećanje stupnja namirenja vjerovnika te kreditne institucije i skraćivanje trajanja samog postupka stečaja odnosno likvidacije kreditne institucije.

 

.